Otprilike svaki deveti poslovni subjekt, odnosno 10,7 posto ispitanika koji su posljednjih dvanaest mjeseci došli u kontakt s javnim službenikom, dalo je mito djelatniku javnog sektora, podatak je iz izvješća „Izloženost poslovnog sektora korupciji i kriminalu u Hrvatskoj: utjecaj korupcije i drugih kriminala na privatne tvrtke“ koje su pripremili Odjel za statistiku i istraživanje Ureda Ujedinjenih naroda za droge i kriminal (SASS UNODC) i Ekonomski institut, Zagreb (EIZ).
Anketa provedena među hrvatskim poduzećima pokazala je da su korupcija i kriminal velike prepreke razvoju privatnog sektora i imaju negativan učinak na ulaganja. Veliki broj poduzeća dao je mito javnim službenicima više puta u godinu dana – prosjek je 8,8 puta godišnje, odnosno otprilike svakih šest tjedana.
Razinu utjecaja korupcije na poslovnu aktivnost poduzeća pokazuje podatak da je 5,6 posto ispitanika u posljednjih 12 mjeseci odustalo od većeg ulaganja zbog straha da će morati dati mito kako bi ishodilo potrebne dozvole ili usluge.
Podmićivanje javnih službenika može biti u različite svrhe. Javni službenici mogu tražiti mito za redovne javne usluge koje u suprotnom mogu uskratiti klijentima ili ih odgađati unedogled. S druge strane, mito mogu ponuditi poslovni subjekti kako bi utjecali na odluke regulatora, porezna rješenja, postupke javne nabave ili pružanje javnih usluga. Za svaki od ovih postupaka svrha podmićivanja može biti različita ovisno o vrsti postupka ili odluke na koju se želi korupcijom utjecati.
U poslovnom svijetu korupcija može imati važnu ulogu u ubrzanju cijelog niza uobičajeno dugotrajnih postupaka. To može biti, primjerice, dobivanje priključka na infrastrukturu (vodovod, elektrodistribucijsku mrežu), carinjenje robe, ishođenje odobrenja za proizvodne procese ili ubrzanje inspekcijskog nadzora u poslovnim prostorima tvrtke, uključivo dobivanje prethodne obavijesti o dolasku inspekcije. I premda je općenito ubrzanje administrativnih postupaka poželjno, skraćivanje postupka isključivo za one poslovne subjekte koji daju mito i davanje prioriteta njima u odnosu na poštene tvrtke, stvara nelojalnu konkurenciju i ima štetne posljedice za gospodarstvo.
S druge strane, mito ponekad može služiti u svrhu koja nije odmah vidljiva, kao u slučaju kada predstavnik tvrtke koristi darove kako bi potkupio javnog službenika za buduće aktivnosti čime se stvara zavisan odnos između tog službenika i davatelja mita.
Anketa pokazuje da se u Hrvatskoj mito najčešće plaća kao bi se ubrzao poslovni postupak (42,5% svih slučajeva podmićivanja), osigurao povoljniji tretman (14,3%) ili okončao postupak (12,6%). U 11,7 posto slučajeva mito se daje bez neke određene svrhe za poduzeće koje daje mito, što ukazuje da se na taj način javni službenici potkupljuju za buduće kontakte u interesu tvrtke.
U Hrvatskoj se mito javnim službenicima najčešće daje u hrani i piću (43,2%). Gotovo jednako tako važno je davanje druge robe u zamjenu za nelegalnu uslugu od strane javnog službenika, što čini gotovo četvrtinu svih slučajeva poslovne korupcije u Hrvatskoj (24,8 posto), dok 14,3 posto svih podmićivanja predstavlja plaćanje u novcu. Petina svih slučajeva (20,2 posto) odvija se u obliku razmjene usluge za uslugu.
Uspoređujući oblike podmićivanja koji se koriste na regionalnoj razini u Hrvatskoj zabilježen znatno manji postotak davanja mita u novcu, dok je mito u hrani i piću u Hrvatskoj češće nego u drugim zemljama regije.
Što se tiče načina podmićivanja u Hrvatskoj, podaci pokazuju da poslovni subjekti često proaktivno djeluju kako bi putem korupcije utjecali na javne službenike. Naime, inicijativa za davanje mita u većini slučajeva (55,7%) dolazi od strane poduzeća, bez da je javni službenik to sam zatražio. U 43 posto slučajeva mito je plaćeno na traženje javnog službenika – ili izričit zahtjev ili nakon što je službenik neizravno dao do znanja da se mito očekuje. U preostalih 12,8 posto slučajeva mito je plaćeno nakon zahtjeva upućenog posredstvom treće osobe.
Nadležnim tijelima prijavljuje se svega 2,4 posto koruptivnih slučajeva u Hrvatskoj, i to uglavnom policiji, što upućuje da se poduzeća „osjećaju obveznima sudjelovati u korupciji“, navodi se u istraživanju.
To potvrđuju i razlozi neprijavljivanja korupcije koje ispitanici navode: mito je dano kao znak zahvalnosti (36,6%), pokloni javnim službenicima su uobičajena praksa (17,4%) i nema koristi od prijave jer nitko ne bi mario (16,9%).
|
