Poduzetnici Dubrovačko-neretvanske županije ostvarili su u 2024. godini značajan rast prihoda, dobiti i zaposlenosti, pokazuju podaci iz konsolidiranih financijskih izvještaja Fine. Ukupni prihodi iznosili su 2,43 milijarde eura, što je povećanje od 15,2 posto u odnosu na prethodnu godinu. Prema tim podacima, Dubrovačko-neretvanska županija je imala najviši rast ukupnih prihoda među hrvatskim županijama.
Prema podacima Fine, rasli su i rashodi dosegnuvši 2,18 milijardi eura, što je povećanje od 14 posto. Unatoč tome,dobit prije oporezivanja porasla je na 307,7 milijuna eura ili 17,9 posto u odnosu na prethodnu godinu. Neto dobit nakon poreza skočila je čak 28,2 posto, na 212,2 milijuna eura. Istodobno, gubitak prije oporezivanja smanjen je s 62,9 na 55,1 milijun eura.
Pozitivan trend vidljiv je i na tržištu rada. Broj zaposlenih povećan je za 1.450 osoba, pa ukupno zapošljava 23.169 radnika, što je rast od 6,7 posto. Prosječna mjesečna neto plaća porasla je s 967 na 1.097 eura, 13,4 posto, dok su ukupneisplaćene neto plaće i nadnice dosegnule gotovo 305 milijuna eura, što je 21 posto više nego lani.
Ukupna aktiva i pasiva poduzetnika premašila je pet milijardi eura, uz rast od 17,9 posto. Posebno se ističe povećanje kapitala i rezervi za više od četvrtine, odnosno za 26,3 posto, dok su dugoročne i kratkoročne obveze porasle za 12,3 odnosno 11,3 posto.
Izvoz je u 2024. dosegnuo 402,9 milijuna eura, što je rast od 15 posto u odnosu na prethodnu godinu. Uvoz je također porastao, za 16,4 posto, na 102,4 milijuna eura. Trgovinski saldo zadržao je snažan suficit i povećan je na 300,6 milijuna eura. Broj izvoznika porastao je na 339, dok je broj uvoznika narastao na 541.
Unatoč dobrim rezultatima, poduzetnici su uložili manje u novu dugotrajnu imovinu i to 60,7 milijuna eura manje, što je pad od 11,1 posto u odnosu na 2023. Broj investitora blago se smanjio na 473, dok je broj onih koji nisu investirali porastao na 4.341.
Znači, protekla godina je za poduzetnike Dubrovačko-neretvanske županije bila obilježena rastom poslovne aktivnosti, dobiti i plaća, ali i slabijim investicijskim ciklusom. Jačanje izvoza i pozitivan trgovinski saldo dodatno potvrđuju konkurentnost poduzetnika s juga Hrvatske na međunarodnom tržištu.
kšc
|
