Grčko-ilirska kaciga, najnovije arheološko otkriće u Zakotorcu na Pelješcu, izniman je nalaz iz željeznog doba, odnosno 4. stoljeća prije Krista. Tada je na ovom, danas značajnom arheološkom lokalitetu, postojalo naselje na gradini s pripadajućom nekropolom, a upravo je u jednom od suhozidnih dodataka uz grobove, kaciga i pronađena. Sam lokalitet, izgrađen uz prirodnu komunikaciju, odnosno cestu, svjedoči o trgovini i razmjeni dobara između Grka, tadašnjih kolonizatora na Jadranu i Ilira.
“Ovo naselje je u središnjem dijelu Pelješca, između dviju obala. Vrlo lako se dolazi i na jednu i na drugu stranu pa je nadzor nad prometom uzrok bogatstva zajednice koja je tu nekad živjela. O tome svjedoče brojni nalazi, ali i samo njihovo porijeklo. Primjerice posude, u kojima su najvjerojatnije ostavljali hranu i dio su pogrebnih rituala, su gotovo isključivo grčke provenijencije, odnosno porijeklom iz Grčke ili južne Italije. U to doba to su najvrjednije posude koje su postojale. Metalni nalazi, poput dijelova nakita i nošnje koji su bili izrađeni od bronce, u pravilu svoje porijeklo vuku iz unutrašnjosti balkanskog poluotoka, što nam pokazuje i smjer trgovinske razmjene i cirkuliranja dobara. Dakle, njihov položaj na tom trgovačkom putu je uzrok njihovog bogatstva, a samim tim i značaja ovog prostora i te prapovijesne zajednice. S obzirom na to da je riječ o razdoblju od 6. do 4. stoljeća prije Krista, već možemo govoriti o Ilirima, kao stanovništvu koje je živjelo na ovim područjima” pojasnio je arheolog Domagoj Perkić, voditelj Arheološkog muzeja koji djeluje u okviru Dubrovačkih muzeja.
Prema njegovim riječima, arheološka istraživanja započela su 2020., a pronađena velika količina vrijednog materijala mogla bi promijeniti i dosadašnja znanja o grčkoj kolonizaciji Sredozemlja u posljednjem tisućljeću prije Krista te područje Pelješca već svrstavaju u najznačajnije arheološke zone istočno-jadranske obale.
“Već prve godine otkrivena je jedna grčko-ilirska kaciga i brojni drugi nalazi, tako je bilo i ovoga puta. U dva otvorena groba našli smo brojne ostatke pokojnika s dijelovima nošnje, nakita, grobnih priloga poput posuda i slično. Ova kaciga je upotpunila vrijednost istraživanja i značaj samog lokaliteta” rekao je Perkić o pronađenim kacigama koje su se smatrale simbolom nekakvog statusa i moći.
Istraživanjima koordinira Centar za prapovijesna istraživanja s arheolozima Odsjeka za arheologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Instituta za arheologiju te Dubrovačkih muzeja, uz suradnju Gradskog muzeja u Korčuli, Dolenjskog muzeja iz Novog Mesta u Sloveniji i Umjetničke akademije u Splitu.
“Uključen je već broj institucija i pojedinaca, jer je jedino tako, u današnjim uvjetima i uz otežani način financiranja, moguće obavljati istraživanja. Osim samih iskopavanja, istraživački proces je dugotrajan, zahtjevan i skup pa moramo uključiti što više institucija” zaključio je Perkić.
KŠC
|
