|
|
|
Županija | 18.06.2014. |
| Dubrovački sastanak: Jadranski župani protiv ukidanja higijenskog minimuma |
|
|
|
|
|
U Dubrovniku, u palači Sponza danas je održan sastanka župana jadranske Hrvatske kojemu je domaćin bio dubrovačko-neretvanski župan Nikola Dobroslavić. Na sastanku su sudjelovali župan Šibensko-kninske županije Goran Pauk, župan Istarske županije Valter Flego, župan Primorsko-goranske županije Zlatko Komadina, zamjenik župana Ličko-senjske županije Sanjin Rukavina, zamjenici župana Splitsko-dalmatinske županije Ante Šošić i Luka Brčić, pročelnica Ureda župana Zadarske županije Marina Dujmović- Vuković, pročelnica Ureda župana Primorsko-goranske županije Ermina Duraj te direktori regionalnih razvojnih agencija jadranskih županija i njihovi suradnici.
Načelnica sektora za programe i projekte EU Ministarstva gospodarstva Marija Rajaković predstavila je prezentaciju na temu Razvijanje strategije pametne specijalizacije, dok je o trenutnim aktivnostima na izradi Jadransko-jonske makroregionalne strategije izvijestila voditeljica Službe za EU institucije, regionalne politike EU i projekte Ministarstva vanjskih i europskih poslova Sanja Novaković.
Župani su pri tome zaključili kako nije dobra koordiniranost između ministarstva i županija na izradi strateških dokumenata te se uočavaju brojne neusklađenosti, što nije dobro za kvalitetu tih akata.
Na temu položaja specijalnih bolnica i liječilišta u strateškim dokumentima, s ciljem financiranja iz EU fondova župani smatraju sljedeće:
- Projekti iz sektora zdravstvenog turizma, čiji su nositelji javne institucije, trebaju biti uvršteni i definirani kao javni projekti u Nacionalnom planu kliničkih bolničkih centara, kliničkih bolnica, klinika i općih bolnica u RH 2014. - 2016. te ostalim relevantnim strateškim dokumentima. Javne institucije koje su nositelji projekata u sektoru zdravstvenog turizma treba definirati kao prihvatljive prijavitelje projekata.
Imaju i krupne primjedbe na Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama, te je po njima neprihvatljivo uvođenje nove državne Agencije za integralno upravljanje pomorskim dobrom. - Formiranje nove Agencije, smatraju, bila bi daljnja nepotrebna centralizacija upravljanja u državi u situaciji kad su županije vrlo dobro ekipirane i svojim su dosadašnjim radom dokazale da mogu uspješno upravljati pomorskim dobrom.
Neprihvatljiva je raspodjela sredstava od pomorskog dobra na štetu onih koji najviše rade na poslovima utvrđivanja, održavanja i unaprjeđivanja pomorskog dobra, a to su županije. Protivimo se rješenju da gotovo 50% sredstava od koncesija ide državi za administraciju i da sva sredstva koja uplaćuju vlasnici brodica idu Agenciji. U odnosu na dio Prijedloga kojim se predviđa osnivanje jedne lučke uprave na području županije, tražoi se da osnivač (županija) može samostalno odlučiti o broju lučkih uprava na svome području.
Župani su nadalje zaključili ni kako novi Nacrt Prijedloga Zakona o regionalnom razvoju nije dobar, zbog, između ostalog, sljedećih rješenja:
- Nisu dobri kriteriji za određivanje stupnja razvijenosti, a što je bitno za ujednačavanje razvijenosti na području Hrvatske. Protivimo se prijedlogu o uvođenju „planskih područja“ koje smatramo nepotrebnim, jer su postojeća statistička regija i županije posve dovoljan okvir za koordinaciju na korištenju EU fondova. Planska područja smatramo pokušajem pritajene regionalizacije čemu se, kao i do sada, oštro protivimo. Zakon treba omogućiti da regionalni koordinatori – županijske razvojne agencije budu, kao i do sada, javne ustanove, upravni odjeli ili trgovačka društva, po odabiru županije. Budući da obavljaju i poslove za središnju vlast, regionalni koordinatori moraju biti sufinacirani i od strane Vlade RH, odnosno ministarstava. Rješenje da urbana područja određuju tzv. veliki gradovi i resorni ministar, a bez suglasnosti JLS na koje se odnose neprihvatljivo je i zvuči upravo nevjerojatno.
Razgovarali su i prijedlogu Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti, te zaključili:
- Smatramo ishitrenim rješenje u Zakonu o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti o generalnom ukidanju obveze tzv. „hijenskog minimuma“, odnosno preventivnih pregleda na kliconoštvo, jer bi takvo rješenje otvaralo novi rizik od zaraznih bolesti i predstavljalo ugrozu sanitarne sigurnosti u ugostiteljstvu i turizmu.
Protivimo se rješenju da Zavodi za javno zdravstvo ne smiju raditi mjere dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije, nego da to smiju samo privatna društva. Budući da su Županijski zavodi to radili do sada nije razumljivo kome smeta konkurencija na tom polju!?, pitaju se jadranski župani.
|
|
| NAJČITANIJE (7 dana) |
|
| | |
|
|
