U Europskom parlamentu raspravljalo se o budućnosti vinskog sektora u Europskoj uniji. Reformom zajedničke poljoprivredne politike iz 2013. došlo je do važnih promjena, a najvažnije su ukidanje ograničenja sadnje vinove loze i mogućnost provođenja informacijskih i promotivnih kampanja na zajedničkom EU tržištu.
"Vinarstvo i vinogradarstvo u Hrvatskoj ima bogatu tradiciju, a najveći problem hrvatskim proizvođačima su usitnjeni posjedi pa nije lako biti konkurentan. Stoga tendencija proizvodnje vina mora biti usmjerena prema kvaliteti i geografskoj prepoznatljivosti," kazala je Šuica, te naglasila: -Naši ciljevi su povećanje kvalitete i konkurentnosti kroz nova ulaganja u vinarije i vinogradarske tehnike. Važno je zaštititi izvornost i zemljopisno podrijetlo u svim hrvatskim područjima s posebnim naglaskom na Dalmaciju i poluotok Pelješac.
Kazavši kako dolazi iz Hrvatske, Dalmacije, Hvara i obitelji gdje se tradicionalno proizvodi vino, Plenković je naglasio da se hrvatski vinogradari i vinari prilagođavaju članstvu u Europskoj uniji. -Podržavam reformu vinskog sektora iz 2008. godine koja je razvila koncept zemljopisnog podrijetla te smatram da se europski propisi moraju dosljedno primijeniti i u vezi s odgovarajućom zaštitom hrvatskog Prošeka i hrvatskog Terana.
Plenković je rekao da se proizvodnja vina u Hrvatskoj stabilizirala kao i da postoje značajne zalihe, a hrvatski vinari suočeni su s jakom svjetskom i europskom konkurencijom.
- Za hrvatske vinare bitno je investirati u suvremenu tehnologiju koja će pridonijeti poboljšanju kvalitete i konkurentnosti hrvatskih vina, te s obzirom na male serije nastaviti s udruživanjem radi zajedničkog nastupa na drugim tržištima, ocijenio je Plenković.
Slijedom konzultacija s hrvatskim vinarima, Plenković se zaključno založio za "zaštitu vinogradarskih lokaliteta koji su u povijesti napravljeni iz kamena i njihovo izuzimanje iz kvota. Riječ je o vinogradima spomenicima gdje se zemlja odmara, a u Dalmaciji ima više od 1000 hektara takvih vinograda".
|
