Strukovna grupa hotelijera HGK – Županijske komore Dubrovnik održana je danas, 19.12.2016. u Hotelu Valamar Lacroma. Na sastanku prezentirani rezultati poslovanja hotelijera Dubrovačko-neretvanske županije s financijskim pokazateljima za devet mjeseci  2016.g., a bilo je razgovora i o poreznoj reformi te problemima nedostatka radne snage.

Prema podacima Državnog zavoda za satistiku broj noćenja i dolazaka turista za devet mjeseci 2016. u DNŽ porastao je za 10% u odnosu na isto razdoblje prethodne godine; Grad Dubrovnik ostvario je 11% noćenja više te 10% više dolazaka. Od ostalih turističkih odredišta DNŽ najveće povećanje je imala Župa dubrovačka, koja je ostvarila 12% noćenja više te 22% dolazaka više nego u prethodnoj godini. Povećanje broja noćenja ostvarile su i Konavle za  9% te Korčula i Orebić za 4% noćenja više nego u prethodnoj godini. Zanimljivo je kako je Dubrovačko primorje ostvarilo 6% više noćenja, dok je u isto vrijeme broj dolazaka bio manji za 3% u odnosu na prošlu godinu, što znači da je povećan broj dana boravka u toj destinaciji.

Smještajni kapaciteti DNŽ u odnosu na 2016. godinu povećani su za 12% ili 9.301 postelju, što je pretežito rezultat povećanja kapaciteta u privatnom smještaju koji je zabilježio porast broja postelja od  20% ili 8.621 postelja, dok je broj postelja u hotelskom smještaju porastao za 1% ili 206 postelja. Smještajni kapaciteti hotela u gradu Dubrovniku ostali su na prošlogodišnjoj razini, dok se broj postelja u privatnom smještaju povećao za 14%. Udio noćenja turista u DNŽ u ukupnim noćenjima RH je svega 8%, što je na prošlogodišnjoj razini. Najveći apsolutni i indeksni porast ostvarenih noćenja u DNŽ u razdoblju od siječnja do rujna 2016. godine, zabilježen je s tržišta Velike Britanije (preko milijun noćenja što predstavlja porast od 27%.

Zamjetan je porast broja noćenja tursita s tržišta: BiH za 19%, SAD za 13%, Poljske i Slovenije za 9%, Španjolske za 6% te Njemačke za 5%. Francuzi su ostali na prošlogodišnjem broju noćenja dok su Talijani imali 8% noćenja manje nego godinu ranije. Češki turisti ostaju najdulje, s prosječnim brojem od 7,8 dana, a Amerikanci najkraće 2,9 dana;

U Gradu je najveći porast zabilježen sa tržišta: Velike Britanije (22%), Švedske (18%), Francuske (12%) i SAD (11%), a pada broj noćenja Talijana za 12% i Norvežana za 2%.

Financijski rezultati hotelijera temelje se na rezultatima ankete hotelskih kuća (48 hotela) Dubrovačko-neretvanske županije. Anketni uzorak predstavlja 63% od ukupnog broja postelja svih hotela naše Županije u 2016. g., koji su ostvarili 70% svih noćenja u hotelima u Županiji.

Hotelske kuće iz naše ankete na razini Županije u prvih devet mjeseci 2016. godine ostvarile su 6% ili 109.770 noćenja više nego u 9 mjeseci prošle godine. Broj soba i postelja porastao je za 3% u odnosu na 2015.g. Ukupni financijski pokazatelji poslovanja znatno bolji nego godinu ranije, a samo su dvije hotelske kuće iskazale gubitak. Poslovni prihodi anketiranih hotela na razini Županije porasli su za 14%, a poslovni rashodi za 6%. Sličan je trend bio i kod ukupnih prihoda, koji su rasli za 13%, dok su ukupni rashodi rasli za 5%. Financijski rashodi smanjeni su za 28%. Anketirani hoteli na razini Grada ostvarili su 6% više noćenja u odnosu na isto razdoblje prošle godine, dok su im kapaciteti (broj soba i postelja) ostali na istoj razini. Poslovni prihodi povećani su za 10%, a poslovni rashodi za 2%. Dok su ukupni rashodi anketiranih hotela Grada ostali na prošlogodišnjoj razini, ukupni prihodi su rasli za 9%. Ostvaren je pad financijskih rashoda za 35%.

Hotelske kuće u DNŽ prosječno su radile 211 dana (6 dana dulje nego u istom promatranom razdoblju prošle godine), a prosječna iskorištenost kapaciteta bila je 130 dana pune zauzetosti, što je 3 dana više nego lani.  Hotelske kuće u Gradu prosječno su radile 231 dan (6 dana dulje nego u istom promatranom razdoblju prošle godine), a prosječna iskorištenost kapaciteta bila im je 150 dana pune zauzetosti, što je 8 dana više nego u prethodnoj godini. Hoteli s 4 i 5* prosječno su radili 245 dana (8 dana dulje nego u istom promatranom razdoblju prošle godine), a prosječna iskorištenost kapaciteta bila im je 136 dana pune zauzetosti, 6 dana više nego lani. Hoteli s 2 i 3* prosječno su radili 154 dana (9 dana manje nego lani), a prosječna iskorištenost kapaciteta bila im je 112 dana pune zauzetosti, 6 dana manje nego lani.

Prosječna cijena noćenja po hotelu na razini Županije je iznosila 490 kn, dok je na razini Grada iznosila 605kn i u odnosu na godinu ranije porasla je za 3% i u Gradu i u Županiji. U hotelima s 2 i 3* u DNŽ prosječna cijena noćenja iznosila je 136kn, a u hotelima s 4 i 5* iznosila je 600kn.Prosječna mjesečna neto plaća po zaposlenom u anketiranim hotelima DNŽ iznosila je 6.137kn, od toga u hotelima s 2 i 3* 5.492kn, u hotelima s 4 i 5* iznosila je 6.459kn.

Prosječan broj zaposlenih po hotelu u DNŽ bio je 64, u hotelima s 2 i 3* zaposlenih je 30, što je za 5% manje u odnosu na devet mjeseci 2015., dok je u hotelima s 4 i 5* bilo 87 zaposlenih, što predstavlja porast od 7%.

EBIDA maržom pokazujemo koliki postotak dobiti prije kamata, poreza i amortizacije ostaje gospodarskom subjektu po svakoj kuni poslovnih prihoda; na razini DNŽ u  prvih devet mjeseci 2016.g. iznosila je 44%. Hoteli na razini Grada ostavarili su  EBITDA maržu od 45%. U hotelima s 2 i 3* EBITDA marža je bila 33%, a u hotelima s 4 i 5 * bila je 45%.

Iz svega navedenog možemo zaključiti da su hotelijeri Dubrovačko-neretvanske županije pozitivno poslovali. Dobre fizičke pokazatelje slijedili su i financijski. Međutim, bitno je istaknuti kako će se ti dobri pokazatelji ostvareni u prvih devet mjeseci ipak nešto istopiti kad se budu radile analiza za dvanaest mjeseci poslovanja, stoji uz ostalo u prezentaciji rezultata poslovanja hotelijera za devet mjeseci.

- Porezna reforma koja je donijela izmjenu PDV-a na ugostiteljske usluge (na van pansionski dio) s 13% na 25%, negativno će se odraziti na ukupne troškove hotelijera i usporit će daljnji investicijski ciklus.

I dalje ostaje problem radne snage, koji iz godine u godinu postaje sve veći. Sve je manje ljudi koji su spremni raditi, unatoč povećanju plaća. Od ulaska u EU i otvaranja tržišta radne snage hrvatski turizam iz godine u godinu ima sve teže uvijete pronalaska potrebne radne snage, također je rečeno na skupu.